Postoperativna rehabilitacija nakon ugradnje totalne endoproteze kuka

ANATOMIJA

Kuk je kuglasti zglob karakteriziran velikim rasponom pokreta u sve tri ravnine i kompleksnom stabilizacijom.

Zglobnu čašicu čini acetabulum, koji je dio kosti zdjelice. Glava bedrene kosti (femura) kuglasti je dio zgloba koji se nalazi unutar acetabuluma. Koštane površine zgloba prekrivene su zglobnom hrskavicom koja smanjuje trenje među kostima. Ligamenti (kapsula kuka) povezuju glavu femura s acetabulumom i pružaju stabilnost zglobu. Prstenasti dio hrskavice oko acetabuluma čini labrum.

KADA JE INDICIRANO UČINITI UGRADNJU TEP KUKA?

Artroza kuka posljedica je dugotrajnih poremećaja u biomehanici zgloba. Genetika, način života, prekomjerna tjelesna težina i smanjena dnevna tjelesna aktivnost samo su neki od faktora razvoja artroze koja se manifestira specifičnom boli u preponskoj zoni i natkoljenici (ponekad je bol moguće osjetiti i u koljenu) te smanjenjem pokretljivosti u zglobu kuka.

Mišićni tonus i pokret potrebno je kroz što duži period održavati kineziterapijom.

No kada degeneracija uznapreduje, a kvaliteta života značajno opadne zbog boli, poželjno je pristupiti zahvatu.

DIJAGNOSTIKA

Dijagnostika osoba kojima je indicirana ugradnja TEP kuka uglavnom se temelji na simptomima – bol, gubitak pokreta, narušena kvaliteta života, narušena biomehanika hoda, posturalne promjene.

Razina strukturalnih oštećenja utvrđuje se RTG snimkom kukova i zdjelice, dok se funkcionalni deficiti utvrđuju analizom statičke i dinamičke posture, ortopedskim testovima i upitnicima poput Oxford hip score ili WOMAC upitnika.

ZADAĆE U POSTOPERATIVNOJ REHABILITACIJI

–Edukacija osobe o načinu obavljanja svakodnevnih aktivnosti (sjedenje, hodanje, osobna higijena…)

–Povećanje pokretljivosti zgloba

–Razvoj snage i jakosti mišića nogu, zdjelice, trupa i posturalnih mišića

–Razvoj funkcionalnih sposobnosti (“kondicije”)

–Posturalna reedukacija

–Reedukacija hoda

REFERENCE:

1.Spector, T. D., & MacGregor, A. J. (2004). Risk factors for osteoarthritis: genetics. Osteoarthritis and cartilage, 12, 39-44.

2.Stockton, K. A., & Mengersen, K. A. (2009). Effect of multiple physiotherapy sessions on functional outcomes in the initial postoperative period after primary total hip replacement: a randomized controlled trial. Archives of physical medicine and rehabilitation, 90(10), 1652-1657.

3.Jan, M. H., Hung, J. Y., Lin, J. C. H., Wang, S. F., Liu, T. K., & Tang, P. F. (2004). Effects of a home program on strength, walking speed, and function after total hip replacement. Archives of physical medicine and rehabilitation, 85(12), 1943-1951.

4.Kuster, M. S. (2002). Exercise recommendations after total joint replacement. Sports medicine, 32(7), 433-445.